Federalne rezerve SAD-a su 18. septembra objavile značajno smanjenje kamatne stope od 50 baznih poena, čime je službeno pokrenut novi krug monetarnog popuštanja i okončan dvogodišnji pooštravanje. Ovaj potez naglašava napore Fed-a da se pozabavi značajnim izazovima koje predstavlja sporiji američki ekonomski rast.
Dolazeći iz najveće ekonomije na svijetu, bilo kakve promjene u monetarnoj politici SAD-a neminovno imaju dalekosežne posljedice na globalna finansijska tržišta, trgovinu, tokove kapitala i druge sektore. Fed rijetko primjenjuje smanjenje od 50 baznih poena u jednom potezu, osim ako ne uoči značajne rizike.
Zapaženo smanjenje ovog puta izazvalo je široke rasprave i zabrinutost oko globalnih ekonomskih izgleda, posebno uticaja smanjenja kamatnih stopa na monetarnu politiku i kretanje kapitala drugih zemalja. U ovom složenom kontekstu, način na koji globalne ekonomije - posebno Kina - reaguju na efekte prelivanja, postao je centralna tačka u tekućim debatama o ekonomskoj politici.
Odluka Fed-a predstavlja širi pomak ka smanjenju kamatnih stopa od strane drugih velikih ekonomija (sa izuzetkom Japana), podstičući globalno sinhronizovani trend monetarnog popuštanja. S jedne strane, ovo odražava zajedničku zabrinutost zbog sporijeg globalnog rasta, pri čemu centralne banke smanjuju kamatne stope kako bi stimulirale ekonomsku aktivnost i povećale potrošnju i investicije.
Globalno popuštanje može imati i pozitivne i negativne efekte na svjetsku ekonomiju. Niže kamatne stope pomažu u ublažavanju pritisaka ekonomskog usporavanja, smanjenju troškova zaduživanja preduzeća i podsticanju investicija i potrošnje, posebno u sektorima kao što su nekretnine i proizvodnja, koji su ograničeni visokim kamatnim stopama. Međutim, dugoročno, takve politike bi mogle povećati nivo duga i povećati rizik od finansijske krize. Štaviše, globalno koordinisano smanjenje kursa moglo bi dovesti do konkurentne devalvacije valute, uz depresijaciju američkog dolara koja bi navela druge zemlje da slijede njihov primjer, pogoršavajući volatilnost deviznog kursa.
Za Kinu, smanjenje stope Fed-a moglo bi izvršiti pritisak na apresijaciju juana, što bi moglo negativno uticati na kineski izvozni sektor. Ovaj izazov je otežan i sporim oporavkom globalne ekonomije, koji stavlja dodatni operativni pritisak na kineske izvoznike. Stoga će održavanje stabilnosti kursa juana uz očuvanje izvozne konkurentnosti biti kritičan zadatak za Kinu dok se kreće kroz posljedice Fed-ovog poteza.
Smanjenje stope Fed-a također će vjerovatno uticati na tokove kapitala i uzrokovati fluktuacije na kineskim finansijskim tržištima. Niže američke stope mogu privući međunarodni priliv kapitala u Kinu, posebno na njena tržišta dionica i nekretnina. Kratkoročno, ovi prilivi bi mogli povećati cijene imovine i stimulirati rast tržišta. Međutim, istorijski presedan pokazuje da tokovi kapitala mogu biti veoma nestabilni. Ako se spoljni uslovi na tržištu promene, kapital bi mogao brzo da izađe, što bi izazvalo oštre tržišne fluktuacije. Stoga Kina mora pažljivo pratiti dinamiku tokova kapitala, čuvati se potencijalnih tržišnih rizika i spriječiti finansijsku nestabilnost koja je rezultat špekulativnih kretanja kapitala.
Istovremeno, smanjenje stope Fed-a moglo bi da izvrši pritisak na kineske devizne rezerve i međunarodnu trgovinu. Slabiji američki dolar povećava volatilnost kineske imovine denominirane u dolarima, što predstavlja izazove za upravljanje njenim deviznim rezervama. Osim toga, depresijacija dolara bi mogla narušiti izvoznu konkurentnost Kine, posebno u kontekstu slabe globalne potražnje. Aprecijacija juana dodatno bi smanjila profitne marže kineskih izvoznika. Kao rezultat toga, Kina će morati da usvoji fleksibilniju monetarnu politiku i strategije upravljanja devizama kako bi osigurala stabilnost na deviznom tržištu usred promjenjivih globalnih ekonomskih uslova.
Suočena s pritiscima volatilnosti deviznog kursa koji je rezultat depresijacije dolara, Kina bi trebala nastojati održati stabilnost unutar međunarodnog monetarnog sistema, izbjegavajući pretjeranu apresijaciju juana koja bi mogla potkopati konkurentnost izvoza.
Štaviše, kao odgovor na potencijalne ekonomske i finansijske fluktuacije na tržištu koje je pokrenuo Fed, Kina mora dodatno ojačati upravljanje rizicima na svojim finansijskim tržištima i povećati adekvatnost kapitala kako bi ublažila rizike koje predstavljaju međunarodni tokovi kapitala.
Suočena sa neizvjesnim globalnim kretanjem kapitala, Kina bi trebala optimizirati strukturu svoje imovine povećanjem udjela visokokvalitetnih sredstava i smanjenjem izloženosti visokorizičnim, čime bi se poboljšala stabilnost svog finansijskog sistema. Istovremeno, Kina treba da nastavi da unapređuje internacionalizaciju juana, da širi diverzifikovana tržišta kapitala i finansijsku saradnju i da pojača svoj glas i konkurentnost u globalnom finansijskom upravljanju.
Kina bi također trebala stalno promovirati finansijske inovacije i poslovnu transformaciju kako bi povećala profitabilnost i otpornost svog finansijskog sektora. Usred globalnog trenda sinhronizovanog monetarnog popuštanja, tradicionalni modeli prihoda zasnovani na kamatnoj marži biće pod pritiskom. Stoga bi kineske finansijske institucije trebale aktivno istraživati nove izvore prihoda – kao što su upravljanje bogatstvom i fintech, diverzifikacija poslovanja i inovacije usluga – kako bi ojačale ukupnu konkurentnost.
U skladu sa nacionalnim strategijama, kineske finansijske institucije treba da se aktivno angažuju na Forumu o kinesko-afričkoj saradnji, Pekinški akcioni plan (2025-27) i učestvuju u finansijskoj saradnji u okviru Inicijative Pojas i put. Ovo uključuje jačanje istraživanja o međunarodnim i regionalnim kretanjima, produbljivanje saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama i lokalnim finansijskim subjektima u relevantnim zemljama i obezbeđivanje većeg pristupa informacijama o lokalnom tržištu i podršku za razborito i postojano širenje međunarodnih finansijskih operacija. Aktivno učešće u globalnom finansijskom upravljanju i postavljanju pravila takođe će povećati sposobnost kineskih finansijskih institucija da se takmiče na međunarodnom nivou.
Nedavno smanjenje stope Fed-a najavljuje novu fazu globalnog monetarnog popuštanja, predstavljajući prilike i izazove za globalnu ekonomiju. Kao druga po veličini svjetska ekonomija, Kina mora usvojiti proaktivne i fleksibilne strategije odgovora kako bi osigurala stabilnost i održivi razvoj u ovom složenom globalnom okruženju. Jačanjem upravljanja rizicima, optimizacijom monetarne politike, promicanjem finansijskih inovacija i produbljivanjem međunarodne saradnje, Kina može pronaći veću sigurnost usred kaskade globalnih ekonomskih neizvjesnosti, osiguravajući robustan rad svoje privrede i finansijskog sistema.
Vrijeme objave: Oct-08-2024